Novosti

Novosti i događaji iz svijeta EU fondova

PAGE NAME
Priprema se poziv za ulaganja u proizvodne kapacitete, modernizaciju procesa i opremanje
21. rujna 2020 Novosti

Priprema se poziv za ulaganja u proizvodne kapacitete, modernizaciju procesa i opremanje

Do 31. srpnja u Hrvatskoj je ugovoreno ukupno 13.064 europskih projekata ukupne vrijednosti 78,11 milijardi kuna, a trenutno je otvoreno 17 EU natječaja, doznajemo iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU gdje se naporno radi ne bi li se se do listopada pripremio Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Dok ne otvorimo novu financijsku omotnicu i ne krenemo prijavljivati projekte za sredstva iz programa Iduća generacija, što sveukupno iznosi 22 milijarde eura, svašta se zanimljivo odvija u završnoj fazi ovog proračunskog razdoblja. Kakvi su projekti u planu, kakvi natječaji nas još očekuju i kakva je apsorpcija sredstava odgovaraju nam iz resora Nataše Tramišak. 

Koji su najveći EU projekti koji se provode u Hrvatskoj?

- Od najvećih projekata koji se provode izdvojili bismo projekt 'Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom' (Pelješki most) ukupne vrijednosti 3,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava kao i projekt 'Razvoj zračne luke Dubrovnik' koji je dobio 858 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Koji su projekti u planu?

- Pripremaju se brojni projekti, među njima su i Nacionalna dječja bolnica u Zagrebu, regionalni klinički bolnički centri Split i Osijek, kao i projekt jačanja sustava telemedicine.
- U području projekata vezanih za istraživanje i razvoj očekujemo ugovaranje projekta 'Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu – O-ZIP' ukupne vrijednosti 547,2 milijuna kuna, a korisnik je Institut Ruđer Bošković. O-ZIP je završio tzv. nacionalnu proceduru te nakon što ga odobti Europska komisija možemo očekivati potpisivanje ugovora do kraja ove godine.

Vezano uz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije planirano je provođenje projekata za razvoj širokopojasnog pristupa internetu ukupne vrijednosti od 1,95 milijardi kuna do 2023. godine dok ukupna vrijednost projekata izgradnje pristupnih mreža za razvoj bržeg interneta iznosi 565,7 milijuna kuna.

Također, u planu je ugovaranje projekta izgradnje agregacijske infrastrukture na nacionalnoj razini ukupne vrijednosti 770,6 milijuna kuna koji uključuje obnavljanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture agregacijskih mreža sljedeće generacije u manje razvijenim ruralnim područjima.

Projektom e-Škole financira se izgradnja i poboljšanje infrastrukture s ciljem implementacije sustava digitalno zrelih škola kroz primjenu IKT-a u nastavnim i poslovnim procesima u svim javnim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Početkom pandemije COVID-19 projektne aktivnosti programa e-Škole su se ubrzale te je veliki projekt krenuo s provedbom odmah po završetku pilot projekta, što se pokazalo neophodnim s obzirom na to da su projektne aktivnosti omogućile kvalitetno praćenje i sudjelovanje nastavnika i učenika u nastavnom procesu koji se odvijao od kuće tijekom izazovnog perioda uzrokovanog pandemijom COVID-19. Druga faza projekta e-Škole ukupne vrijednosti 996 milijuna kuna trajat će do 2022. godine, a cilj projekta je podizanje digitalne zrelosti škola kroz cjelovitu informatizaciju administracije, poučavanja i učenja unutar škola kako bi se osiguralo da najmanje 85 posto javnih škola u RH poboljša digitalnu zrelost za jednu razinu.

Možemo konstatirati da je ova financijska perspektiva do 2020. u cijelosti ugovorena, čak i iznad alociranih EU sredstava te su u planu novi natječaji iz Plana oporavka i otpornosti za poduzetnike.

Kako je pandemija utjecala na natječaje i provođenje projekata?

- Kada govorimo o utjecaju pandemije na natječaje i provođenje projekata, preraspodjelom preostalih sredstava ona su preusmjerena na postojeće financijske instrumente te uspostavu novog financijskog instrumenta za očuvanje likvidnosti da bi se podržali mikro, mali i srednji poduzetnici s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja epidemije koronavirusa na gospodarski sektor.
 

Također, za neke projekte u provedbi produljeno je trajanje razdoblja provedbe projekata za dodatnih 90 dana i ubrzala se isplata EU sredstava na način da se korisnicima kroz ubrzanu proceduru isplaćivalo do 75 posto od potraživanih sredstava po svakom zahtjevu, a preostalih 25 posto nakon potvrde prihvatljivosti cjelokupnog potraživanog iznosa.

Važno je, međutim, reći da se svaka situacija sagledava pojedinačno te je nužno pažljivo procijeniti razmjernost postupanja u svjetlu važećeg EU regulatornog okvira, koji ostaje u potpunosti primjenjiv čak i u iznimnim okolnostima.

Radovi najčešće nisu bili zaustavljani, ali je dinamika izvođenja radova i nabave opreme bila usporena i otežana zbog ograničenja proizašlih iz epidemioloških mjera. Također je smanjenje kapaciteta prouzrokovanih epidemijom donekle utjecalo i na dinamiku pripreme postupaka javne nabave. No, postupci dodjele bespovratnih sredstva iz sektora okoliša, energetike i prometa idu uglavnom planiranom dinamikom, uz manja kašnjenja, koja su djelomice posljedica smanjenja kapaciteta zbog pandemije, ali i želje da se prijaviteljima osigura dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu potencijalnih prijava.
 

Kakva je apsorpcija sredstava?

- Proračun RH je 'u plusu' 28,6 milijardi kuna, u odnosu na sredstva koja RH uplaćuje u EU. Na početku prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića 2016. godine, stopa ugovorenosti iznosila je 9 posto, a danas ona iznosi oko 101 posto, odnosno 10,81 milijardi eura. Ubrzanje apsorpcije vidimo i na stopi isplaćenosti koja je 2016. bila 3 posto, sada je dosegnula oko 40 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 3,67 milijarda eura, tj. 34 posto dodijeljenih sredstava. Svim ovim projektima koji su sada u tijeku i u sljedeće dvije godine mi ćemo zasigurno taj postotak povećati i doći ćemo vrlo brzo i do konačnog cilja, a to je 100 posto apsorpcije u proračun RH i krajnjih korisnika fondova.

Pokazatelji iskorištenost sredstava iz trenutne financijske perspektive govore da će ona rasti do kraja 2023. godine s ciljem iskorištenosti financijske omotnice u cijelosti. U planu je osnažiti posrednička tijela koja se bave verifikacijom, kontroliraju namjenska trošenja sredstava, javnu nabavu i ostale procedure nužne da bi krajnji korisnici dobili sredstva. Upravljanje fondovima treba više koncentrirati te spojiti pojedine sustave i to ćemo napraviti kako bismo maksimizirali učinkovitost.
 
Povlačenje sredstava u najvećoj mjeri ovisi o dinamici i brzini realizacije aktivnosti i njihove potrošnje od krajnjih korisnika te brzini pravdanja utrošenih sredstava u skladu s EU regulativom.

Koji nas veliki natječaji očekuju uskoro?

- Kada govorimo o stopi ugovorenosti, u narednom razdoblju možemo očekivati natječaje iz Operativnog  programa 'Učinkoviti ljudski potencijali' koji će se odnositi na program 'Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja - faza 2' ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna te 'Unapređenje kvalitete obrazovanja odraslih kroz razvoj i provedbu HKO-a' vrijednosti 100 milijuna kuna.

Iz Programa ruralnog razvoja možemo očekivati natječaje za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kao i za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš kao i za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. Možemo isto tako očekivati i potporu za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode te COVID mjeru (mjera 21) kojom će se jednokratna potpora dodijeliti najpogođenijim skupinama poljoprivrednika i prerađivača.

Nakon odobrenog plana oporavka za RH moći ćemo planirati nove natječaje.

Trenutno je u fokusu pripremiti i odmah, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, raspisati poziv za proizvodnju iz REACT-EU instrumenta za ulaganja u proizvodne kapacitete, modernizaciju procesa i opremanje te za podršku mikro i malim razvojnim tvrtkama za podršku investicijskoj gospodarskoj aktivnosti i s potencijalom rasta u vrijednosti za dva javna poziva oko 300 milijuna eura.

IZVOR: razvoj.gov.hr

TREBATE POMOĆ?

Povećajte svoje mogućnosti za odobrenje projekta – kontaktirajte nas.