U svibnju nastavljamo našu seriju intervjua, ovog puta s voditeljem EU programa u Tiko Pro, Matejem Tisajem. S bogatim iskustvom u EU programima i pisanju projektnih prijedloga, Matej donosi vrijedan uvid u to kako se organizacije mogu pozicionirati za uspjeh.
Ovaj mjesec uranjamo u svijet EU financiranja – od zajedničkih prijava i programa koje bi organizacije trebale pratiti, do širih strateških smjernica koje Europska komisija oblikuje kroz svoje prioritete financiranja.
No, krenimo od osnova – što je zapravo financiranje iz EU?
Kao što objašnjava Matej, to su bespovratna sredstva: nepovratna potpora, bez ustupanja vlasničkog udjela i bez zajma koji treba vratiti. Europska unija prikuplja doprinose od država članica i redistribuira značajan dio kroz programe financiranja koji podržavaju njezine strateške prioritete.
Zauzvrat se od korisnika očekuju stvarni rezultati – konkretni ishodi, mjerljiv utjecaj, detaljno izvješćivanje i jasan dokaz da je financiranje iskorišteno u skladu s namjenom.
U nastavku pročitajte i saznajte više o tome kako funkcionira financiranje iz EU-a, gdje se kriju najveće prilike i na što bi se organizacije trebale usredotočiti pri pripremi za sljedeći poziv.
Koja je strateška svrha financiranja iz EU-a i zašto EU toliko ulaže u te programe?
Jer Europa ima problem koordinacije. Imamo istraživanja svjetske klase, snažnu industrijsku stručnost i visoko inovativne tvrtke – ali prečesto djeluju u nacionalnim silosima. Tehnologije razvijene u jednoj zemlji često se muče pronaći partnere, kupce ili stvarne tržišne prilike u drugoj. Rezultat je da Europa stvara proboje, ali oni često završe tako da se skaliraju negdje drugdje.
Tu na scenu stupa financiranje iz EU-a. To je zapravo alat za jačanje europske konkurentnosti. Sufinanciranjem projekata koji zahtijevaju prekograničnu suradnju, EU potiče suradnju koju tržište samo po sebi obično ne bi stvorilo.
Na primjer, ako imate platformu za kibernetičku sigurnost koju su razvile organizacije iz osam različitih zemalja, ona ima mnogo veću šansu da postane europski standard, nego nešto što je izgradio samo jedan nacionalni sudionik.
A za pojedinačne organizacije, vrijednost nadilazi samu financijsku potporu. Sudjelovanje donosi nova partnerstva, veću vjerodostojnost na europskim tržištima i pristup stručnosti koja jednostavno možda ne postoji na lokalnoj razini.
Slijedom navedenog, na koje programe financiranja EU tvrtke trebaju obratiti najveću pozornost i kako mogu prepoznati one koji odgovaraju njihovim ambicijama?
Dva najveća EU programa su Obzor Europa i Digitalna Europa. Obzor Europa, s proračunom od oko 95 milijardi eura za razdoblje 2021.–2027., vodeći je program EU-a za istraživanje i inovacije. To je područje u koje Europa ulaže najveće napore, financirajući suradničke projekte između sveučilišta, tvrtki i istraživačkih instituta. Program Digitalna Europa usredotočen je na primjenu i skaliranje tehnologija poput umjetne inteligencije, infrastrukture za kibernetičku sigurnost i podatkovnih prostora na europskoj razini – manje na izmišljanje nečeg novog, a više na to da ono što već postoji funkcionira preko granica.
Osim navedenih programa, postoji širok raspon specifičnih instrumenata. Inovacijski fond podupire projekte dekarbonizacije koji zahtijevaju velika ulaganja. LIFE pokriva okolišne i klimatske akcije. EU4Health usredotočen je na zdravstvene sustave i inovacije. AGRIP podupire promociju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. EUREKA zaslužuje posebnu spomen zbog malih i srednjih poduzeća – podupire tržišno orijentirano istraživanje i razvoj, bržim i fleksibilnijim procesima od većine instrumenata EU-a. Cjelokupna slika je još šira, a službeni portal EU-a na jednom mjestu navodi sve otvorene pozive.
S obzirom na toliko dostupnih programa – od Obzor Europa i Digitalna Europa do specijaliziranijih instrumenata poput LIFE-a, EU4Health ili EUREKE – što projekt zapravo čini prihvatljivim za financiranje u očima Europske komisije?
Prvo, projekt mora odgovarati vrlo specifičnom pozivu – a pozivi EU-a iznimno su precizni. Oni ne navode samo "želimo projekte o kibernetičkoj sigurnosti". Oni navode nešto puno specifičnije, poput "želimo projekte koji pomažu malim i srednjim poduzećima pri usklađivanju sa Zakonom o kibernetičkoj otpornosti putem automatiziranih alata za procjenu". Ako vaša ideja ne rješava izravno tu točnu potrebu, onda, iskreno, nije važno koliko je sama ideja jaka.
Osim te usklađenosti, ocjenjivači provjeravaju imate li vjerodostojan tim, odgovarajući konzorcij i snažno partnerstvo iza prijedloga. Također žele vidjeti realan plan za ono što se događa nakon završetka financiranja – što EU naziva eksploatacijom i održivosti.
Projekti koji obično dobivaju najbolje ocjene su oni koji jasno rješavaju problem fragmentacije europskog tržišta – povezujući sudionike preko granica, gradeći zajedničku infrastrukturu i stvarajući uvjete za usvajanje diljem Europe.
Na kraju, EU zapravo ne financira razvoj pojedinačnih proizvoda – ona financira izgradnju ekosustava.
Spomenuli ste konzorcij – pojam koji se pojavljuje u gotovo svakoj raspravi o EU projektima. Što to zapravo znači i zašto je toliko važan za uspješnu prijavu?
Mnogi programi ne dopuštaju samo prijave s više partnera – oni ih zahtijevaju. Konzorcij je skupina organizacija koja zajednički pokriva stručnost, geografiju i institucionalnu kombinaciju koju projekt treba. Tipičan konzorcij u sklopu programa Obzor Europa mogao bi uključivati sveučilište, veliku tvrtku, MSP (malo i srednje poduzeće), javnu ustanovu i partnere iz najmanje tri zemlje EU-a. Svaki element signalizira nešto ocjenjivačima.
Izgradnja konzorcija od nule – osobito bez postojećih europskih kontakata – jedan je od najtežih dijelova procesa. Tiko Pro je proveo 15 godina razvijajući odnose i znanje kako najbolje povezati partner, a koji to danas čine mogućim. Ta mreža, ti konakti, izravno određuje je li konzorcij konkurentan ili ne.
S obzirom na sve što smo dosad razgovarali – od prioriteta financiranja i odabira programa do izgradnje konzorcija i utjecaja projekta – što biste rekli da je širi strateški smjer kojim Europska unija ide kroz svoje programe financiranja?
To je veliko pitanje, ali smjer je zapravo prilično jasan. Prioriteti se mogu mijenjati tijekom vremena, ali trenutno je snažan fokus na digitalnom suverenitetu, kibernetičkoj sigurnosti, čistim tehnologijama, biotehnologiji i dubokim tehnologijama. Sva ta područja postaju sve značajnija.
Ono što ih sve povezuje je konkurentnost. EU financira ono što joj je potrebno kako bi ostala relevantna i konkurentna na globalnoj sceni.
Za organizacije koje se bave umjetnom inteligencijom, naprednom proizvodnjom, zdravstvenom tehnologijom ili čistom energijom, usklađenost između prioriteta EU-a i stvarnih komercijalnih prilika vjerojatno nikada nije bila jača.
Za kraj, nešto praktično – koje biste pozive EU istaknuli kao trenutno najznačajnije i kako Tiko Pro može pomoći tvrtkama da se uspješno pozicioniraju i osiguraju financiranje putem njih?
Trenutno bih istaknuo tri poziva iz programa Digitalna Europa od posebnog značaja
Jedan je Digitalna rješenja za usklađenost s propisima putem podataka, s rokom 1. listopada 2026. Ovaj poziv usredotočen je na alate za automatizaciju regulatornog izvještavanja pokretane umjetnom inteligencijom, stoga je posebno relevantan za organizacije koje posluju u strogo reguliranim sektorima poput zdravstva, energetike ili proizvodnje.
Još jedan važan poziv je Pilot-projekti probira slika temeljenih na umjetnoj inteligenciji u medicinskim centrima, također s rokom 1. listopada 2026. Ovaj poziv podržava dva pilot-projekta velikih razmjera u ukupnoj vrijednosti od 9 milijuna eura i usredotočen je na primjenu umjetne inteligencije za analizu magnetske rezonancije (MRI), računalne tomografije (CT), rendgenskih snimaka, pozitronske emisijske tomografije (PET) i ultrazvuka u stvarnim kliničkim uvjetima.
Zatim je tu poziv Jačanje kibernetičkih sigurnosnih kapaciteta malih i srednjih europskih poduzeća rješenjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji i visokoj razini sigurnosti, čije je objavljivanje očekivano u četvrtom kvartalu 2026. godine. Ovaj poziv podržava razvoj i primjenu alata za kibernetičku sigurnost temeljenih na umjetnoj inteligenciji u skladu sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji i drugim propisima EU-a.
Zajednička im je to što zahtijevaju snažne konzorcije s više partnera iz različitih zemalja.
Tu na scenu stupa Tiko Pro – obično i prije nego što je ideja uopće definirana. Pomažemo klijentima da utvrde je li ono što imaju uopće moguće financirati, koji je poziv pravi za njih i kako projekt treba izgledati da bi bio konkurentan. Jednom kada je smjer jasan, vodimo izradu same prijave – usklađujući partnere, strukturirajući logiku projekta i upravljajući procesom pisanja među, često, deset ili više organizacija u različitim zemljama.
Kao što ste mogli prepoznati tijekom našeg razgovora s Matejem, financiranje iz EU-a nikada nije samo pitanje predaje prijave – ono se tiče strategije, pravog tempa, pravih partnera i jasnog razumijevanja smjera u kojem Europa ide.
U Tiko Pro pomažemo organizacijama povezati te dijelove – od pronalaska pravog poziva i izgradnje snažnog konzorcija do pribavljanja financiranja i postizanja stvarnog projektnog učinka. Ako imate ideju vrijednu skaliranja, razgovarajmo.