Europa se priprema za novo poglavlje u financiranju istraživanja i inovacija. S ambicioznim prijedlozima proračuna za istraživanje i razvoj (R&D) za razdoblje nakon 2027. godine, a koji uključuju znatno veći proračun, jednostavnije postupke i jači naglasak na konkurentnosti i utjecaju, sljedeća generacija programa financiranja EU-a mogla bi donijeti važne promjene za europske tvrtke.
No, što te promjene zapravo znače u praksi? I što bi tvrtke trebale raditi danas kako bi se pripremile za nadolazeće prilike?
O tome smo razgovarali s Anom F. Povh, voditeljicom razvoja EU projekata u tvrtki Tiko Pro. Ana ima gotovo 10 godina praktičnog iskustva iz Austrije u uspješnom pisanju prijedloga, upravljanju EU projektima, upravljanju intelektualnim vlasništvom i izgradnji konzorcija, a njezino iskustvo potkrijepljeno je magisterijem iz tehnološkog prava i akademskim radom na programu Obzor Europa u suradnji s MCI Innsbruck.
U ovom intervjuu Ana dijeli svoje stajalište o smjeru u kojem se kreće financiranje iz europskih fondova, što bi predložene promjene mogle značiti za organizacije koje se prijavljuju na pozive u sklopu programa Obzor Europa i kako se mogu pozicionirati za nadolazeće razdoblje EU financiranja.
Ana, puno se raspravlja o budućnosti financiranja EU za istraživanje i razvoj nakon 2027. godine. Ulazimo li doista u novu eru?
Mislim da definitivno možemo reći da ulazimo u novo poglavlje. Prijedlozi Europske komisije za razdoblje od 2028. do 2034. pokazuju jasnu ambiciju da istraživanje i inovacije postanu još jači pokretač konkurentnosti Europe. Ne radi se samo o većem financiranju. Europa želi ulagati strateški i stvoriti jasniji put od istraživanja i inovacija do stvarnog tržišnog utjecaja. Naravno, mnogi se detalji još uvijek oblikuju, ali smjer je jasan. Za tvrtke to znači značajne prilike, ali i snažniju potrebu da svoje inovacije povežu s europskim gospodarskim i strateškim prioritetima.
Jedna od najvećih najava je predloženi proračun od 175 milijardi eura za sljedeći program Obzor Europa, što kažeš na to? Što nam to govori o europskim ambicijama za istraživanje i inovacije?
Predloženi proračun od 175 milijardi eura zasigurno je snažan signal, pogotovo jer je gotovo dvostruko veći od trenutnog programa. No, još je važnije ono što Europa želi postići ovom investicijom.
Europa ima izvrstan potencijal za istraživanje i inovacije, ali ne uspijevamo uvijek pretvoriti ga u tehnologije i tvrtke koje mogu konkurirati na globalnoj razini. Ovaj je izazov također istaknut u izvješću Marija Draghija o europskoj konkurentnosti, u kojem su kao ključni prioriteti za budući rast identificirani zatvaranje inovacijskog jaza u Europi i poboljšanje sposobnosti komercijalizacije i širenja inovacija.
Sljedeći program ima za cilj riješiti taj jaz stvaranjem jačih veza između istraživanja, inovacija i gospodarskog rasta. Za inovativne tvrtke to bi moglo otvoriti značajne nove prilike.
Osim većeg proračuna, Europska komisija obećava jednostavniji i brži program. Što bi se zapravo moglo promijeniti za tvrtke koje se prijavljuju za financiranje iz EU?
To bi mogla biti jedna od najvažnijih promjena za prijavitelje. Prijava za europska sredstva može biti zahtjevna, osobito za tvrtke s ograničenim iskustvom ili resursima.
Komisija predlaže manje tema, kraće i pristupačnije radne programe, jednostavnije postupke prijave i brži pristup financiranju. Ako se učinkovito provedu, ove bi promjene mogle znatno olakšati snalaženje u EU financiranju. Međutim, jednostavnije ne znači nužno i lakše za dobiti. Veća dostupnost mogla bi privući i više prijavitelja, stoga će snažno pozicioniranje projekta i kvaliteta prijedloga ostati ključni.
Gledajući predložene prioritete, koja područja se očekuje da će dobiti najveću pozornost u sljedećem razdoblju financiranja?
Smjer je već prilično vidljiv. Komisija stavlja snažan naglasak na područja koja se smatraju ključnima za buduću konkurentnost i stratešku autonomiju Europe.
To uključuje čistu tranziciju i industrijsku dekarbonizaciju, zdravstvo i biotehnologiju, digitalne tehnologije, kao i sigurnost, obranu i svemir. Također vidimo da se pojavljuju vrlo ambiciozna područja vođena tehnologijom, kao što su umjetna inteligencija sljedeće generacije, kvantno računarstvo, automatizirana mobilnost, regenerativne terapije i fuzijska energija.
Za tvrtke su to korisne informacije jer pokazuju gdje Europa želi izgraditi tehnološko vodstvo. To ne znači da svaki projekt mora biti u području duboke tehnologije, ali tvrtke bi trebale razumjeti kako se njihova inovacija povezuje s tim širim prioritetima.
Konkurentnost, skalabilnost i plasiranje inovacija na tržište postaju sve važniji. Što ta promjena znači za tvrtke?
Pristup razini tehnološke spremnosti, ili TRL, ostaje relevantan. Projekti će i dalje ulaziti u europske programe financiranja u različitim fazama zrelosti, od ranog istraživanja do demonstracije i rješenja koja su mnogo bliža tržištu.
Ono što se mijenja jest naglasak na tome što slijedi nakon toga. Europa sve više želi osigurati da se obećavajuća istraživanja i tehnologije ne zaustave kada završi financirani projekt, već da imaju realan put prema daljnjem razvoju, primjeni, širenju i prihvaćanju na tržištu.
To znači da bi tvrtke trebale razmišljati šire od samog projekta. Čak i kada se projekt usredotočuje na niže razine TRL-a, važno je razumjeti kamo bi tehnologija mogla ići nakon toga, tko bi je mogao koristiti i koji bi daljnji koraci bili potrebni kako bi se približila primjeni u stvarnom svijetu.
Snažnija veza između programa Obzor Europa i Europskog fonda za konkurentnost odražava taj smjer. Cilj je stvoriti kontinuiraniji put od istraživanja do inovacija i, u konačnici, do rješenja koja mogu ojačati konkurentnost Europe.
Je li preuranjeno da se tvrtke počnu pripremati za sljedeći program? O čemu bi već danas trebale razmišljati?
Definitivno ne. Najjači europski projekti nikada ne započinju kada se objavi poziv. Oni započinju mnogo ranije, s jasnim razumijevanjem kamo tvrtka želi ići i što želi razvijati. Tvrtke već mogu utvrditi kako se njihove aktivnosti istraživanja i razvoja povezuju s europskim prioritetima, graditi odnose s međunarodnim partnerima i razmotriti koje bi se ideje mogle razviti u suradničke projekte. Detalji novog okvira nastavit će se razvijati, ali tvrtke koje se pripreme rano bit će u mnogo jačoj poziciji kada nove prilike postanu dostupne.
S više sredstava i potencijalno više prilika dolazi i više konkurencije pri prijavama. Kako se tvrtke mogu pozicionirati za uspjeh na relevantnom otvorenom pozivu?
Prijava za Obzor Europa oduvijek je bila vrlo konkurentna. Ključno je istaknuti se među svim ostalim predloženim prijedlozima, a tu Tiko Pro može pomoći. Inovativan pristup, međusektorska partnerstva, snažna priča o utjecaju i intelektualno vlasništvo koje će se stvoriti sve su od ključne važnosti. No, ne zna svaki konzorcij kako razviti i predstaviti svoj projekt na način koji će privući pažnju ocjenjivača od prve stranice.
Tu godine praktičnog iskustva čine pravu razliku. U tvrtki Tiko Pro pomažemo tvrtkama i istraživačkim organizacijama tijekom cijelog procesa: od prepoznavanja najprikladnijih prilika za financiranje, razvoja konkurentnog koncepta projekta, izgradnje međunarodnih konzorcija do vođenja procesa pripreme prijedloga koji rezultiraju iznimno konkurentnim prijavama.
Kako se krajolik financiranja razvija, organizacije koje se pripremaju rano i strateški pristupaju sredstvima EU-a bit će u najboljoj poziciji da te nove prilike pretvore u uspješne projekte.
Naš razgovor s Anom pokazuje da sljedeća era financiranja iz EU već poprima oblik, donoseći nove prioritete i prilike za europske tvrtke. I kao što je Ana objasnila, kada je riječ o financiranju iz EU, nikada nije prerano početi s pripremama. Tvrtke koje danas počnu razvijati prave ideje, graditi snažna partnerstva i usklađivati svoje ambicije s budućim prioritetima Europe, bit će u boljoj poziciji da sutrašnje prilike pretvore u uspješne projekte i dugoročni rast.