Europski programi, a posebno program Digitalna Europa (DIGITAL), usmjeravaju sredstva u umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, podatkovnu infrastrukturu i napredne digitalne vještine te time doprinose ostvarenju ciljeva Digitalnog desetljeća. Za poduzeća, istraživačke organizacije i javne institucije upravo je sada pravi trenutak za pripremu projektnih ideja i prijavu na natječaje.
U nastavku članka predstavljamo inicijativu Digitalno desetljeće, sažimamo ključne rezultate Izvješća za Hrvatsku o digitalnom desetljeću 2025, te na kraju dodajemo kako poduzeća mogu uočene nedostatke pretvoriti u prilike za inovacije i rast, a istodobno pridonijeti europskoj digitalnoj budućnosti.
Što je Digitalno desetljeće?
Digitalno desetljeće je strateški plan Europske unije za ubrzanje digitalne transformacije Europe do 2030. godine. Temelji se na mjerljivim pokazateljima, podijeljenim u četiri glavna stupa: digitalne vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga.
Prvi stup, digitalne vještine, nastoji osigurati da do 2030. najmanje 80 % građana EU u dobi od 16 do 74 godine posjeduje osnovne digitalne vještine, a da radna snaga uključuje 20 milijuna stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) – uz bolju ravnotežu između spolova.
Drugi stup, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, usmjeren je na gigabitnu povezavnost za sve građane, udvostručenje europskog udjela u globalnoj proizvodnji naprednih poluvodiča, uspostavu 10.000 klimatski neutralnih i sigurnih rubnih čvorova te izgradnju prvog europskog kvantnog računala.
Treći stup, digitalna transformacija poduzeća, nastoji osigurati do 2030. da najmanje 75% poduzeća koristiti tehnologije poput oblaka, umjetne inteligencije ili velikih podataka. Više od 90% malih i srednjih poduzeća (MSP) trebalo bi postići barem osnovnu razinu digitalne intenzivnosti, dok bi se broj europskih „jednoroga“ (startupa vrijednih više od milijarde eura) trebao udvostručiti.
Četvrti stup, digitalizacija javnih usluga, jamči da će sve ključne javne usluge biti dostupne online, da će svaki građanin imati digitaliziran pristup svojoj zdravstvenoj dokumentaciji te da će svi građani Europe imati mogućnost korištenja digitalnog identiteta.
Ova četiri stupa odražavaju europsku predanost tome da se EU pozicionira kao svjetski predvodnik u tehnologiji i inovacijama. Program politike za Digitalno desetljeće do 2030. moraju provoditi sve države članice: obvezne su izraditi nacionalne strateške planove, redovito izvještavati o ostvarenim rezultatima te zajedničkim mjerama pridonositi ispunjavanju europskih ciljeva. To znači da se ciljevi Digitalnog desetljeća ne provode samo na razini EU, već izravno oblikuju razvojne politike svake države članice, uključujući i Sloveniju.
Izvješće za Hrvatsku o digitalnom desetljeću 2025
Koliko je Hrvatska napredovala na putu prema ciljevima Digitalnog desetljeća do 2030.? Izvješće za Hrvatsku o stanju Digitalnog desetljeća za 2025. daje jasan odgovor: Hrvatska je u okviru digitalnog desetljeća 2025. ostvarila značajan napredak u području digitalne infrastrukture i kibersigurnosti, dok istodobno zaostaje u digitalizaciji malih i srednjih poduzeća te u primjeni naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i analitike podataka. Uvođenje FTTP-a i 5G mreže premašuje prosjek Europske unije, no operativna uska grla u planiranju, izdavanju dozvola i dodjeli spektra i dalje ograničavaju potpunu pokrivenost. Kibersigurnost je ojačana donošenjem Akta o kibersigurnosti i osnivanjem nacionalnog koordinacijskog centra, dok su digitalne javne usluge u stalnom porastu, osobito u području e-zdravstva koje bilježi jednu od najviših razina pristupa u EU-u. Unatoč tome, i dalje postoje nedostaci poput ograničenog pristupa medicinskim slikama i djelomične povezanosti pružatelja zdravstvenih usluga. U području digitalnih vještina prisutne su značajne razlike između mladih i starijih građana, obrazovanih i manje obrazovanih osoba te urbanih i ruralnih područja, što upućuje na potrebu dodatnih ulaganja u smanjivanje digitalnog jaza. Hrvatska također bilježi napredak u digitalizaciji energetske infrastrukture i sustava upravljanja vodama, oslanjajući se na ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za digitalnu transformaciju predviđeno je ukupno 1,4 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te dodatnih 755 milijuna eura iz kohezijskih fondova. Građani u velikoj većini podupiru digitalizaciju, pri čemu 81 posto smatra da ona olakšava život, 90 posto očekuje aktivnu ulogu države u borbi protiv dezinformacija, a 91 posto naglašava važnost stvaranja europskih tehnoloških lidera. Preporuke za daljnji razvoj usmjerene su na ubrzano širenje gigabitnih i 5G mreža, jačanje digitalnih vještina, poticanje malih i srednjih poduzeća na primjenu naprednih tehnologija te uspostavu sveobuhvatnog okvira za dostupnost i razmjenu zdravstvenih podataka.
Od nedostataka do prilika
Europska unija na različite načine jača nastojanja da preuzme vodeću ulogu u strateškim tehnološkim sektorima i smanji ovisnost o neeuropskim dobavljačima. Program Digitalna Europa (DIGITAL) jedan je od ključnih instrumenata EU u razdoblju 2021.–2027. S ukupnim proračunom većim od 8 milijardi eura doprinosi ubrzanom uvođenju naprednih tehnologija diljem kontinenta te podupire inovacije za digitalnu transformaciju u javnom i privatnom sektoru.
Najnovija izvješća o stanju Digitalnog desetljeća pokazuju da je EU na pojedinim područjima postavila čvrste temelje, ali istodobno postoje i nedostaci koji za poduzeća mogu predstavljati priliku da se inovacijama probiju u prvi plan.
U okviru programa Digitalna Europa trenutačno su otvoreni brojni pozivi koji izravno adresiraju te nedostatke – od generativne umjetne inteligencije i podatkovnih prostora do akademija digitalnih vještina, kibernetičke sigurnosti te modernizacije javnih usluga.
Poruka je jasna: Europa ulaže u digitalnu budućnost – pobrinite se da i vaš projekt bude dio te priče.
Nadolazeći DIGITAL pozivi – prilike za 2026.!
Do kraja 2025. Europska komisija će objaviti novi paket poziva u okviru programa Digitalna Europa (DIGITAL), koji će obuhvatiti širok spektar prioriteta – od umjetne inteligencije i podatkovnih prostora do digitalnih vještina i kibernetičke sigurnosti. Među brojnim prilikama posebno izdvajamo tri za koje smatramo da će imati najveći učinak:
🔹 20 milijuna eura za platforme virtualnih svjetova – uspostava opsežnih eksperimentalnih okruženja u kojima će poduzeća i istraživači moći testirati napredne virtualne tehnologije.
🔹 10 milijuna eura za podatkovne prostore u proizvodnji – stvaranje pouzdanih okruženja za industrijsku razmjenu podataka, čime će se povećati produktivnost, održivost i inovativnost u europskim vrijednosnim lancima.
🔹 15 milijuna eura za uvođenje inovativnih rješenja kibernetičke sigurnosti za MSP-ove – potpora primjeni rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji i drugim naprednim alatima, s ciljem jačanja kibernetičke otpornosti malih i srednjih poduzeća.
Rokovi za podnošenje prijava predviđeni su u prvom tromjesečju 2026. godine.
U Hrvatskoj je trenutno otvoren natječaj za kibernetičku sigurnost, a uskoro se očekuje i poziv za digitalizaciju MSP-ova.
2030. je bliže nego što mislite – kako ćete vi doprinijeti?
Digitalno desetljeće zacrtava europski put prema digitalnoj transformaciji do 2030., a najnovije izvješće za Hrvatsku otkriva i napredak i nedostatke. Za poduzeća ti nedostaci mogu predstavljati prilike koje se mogu nadograditi europskim sredstvima u okviru programa Digitalna Europa (DIGITAL).
Tiko Pro ima bogato i pozitivno iskustvo s međunarodnim prijavama u okviru programa Digitalna Europa te s prijavama na nacionalne natječaje. Ako imate inovativnu ideju, možemo vam pomoći da je pretvorite u uspješnu priču (su)financiranu europskim sredstvima.
🎯 Budite prvi u redu za novosti iz svijeta bespovratnih (i povratnih) sredstava
🔹 Pretplatite se na naš newsletter na www.tiko-pro.hr
🔹 Pratite nas na LinkedInu
🔹 Kontaktirajte nas za više informacija!